BUDIM SE JUTROS, NEMA MUŽA U KREVETU, POSLALA SAM MU TONU PORUKA, A ONDA MI JE OVO STIGLO: Za koga sam se ovo udala, POGLEDAJTE GDJE JE OTIŠAO!

BUDIM SE JUTROS, NEMA MUŽA U KREVETU, POSLALA SAM MU TONU PORUKA, A ONDA MI JE OVO STIGLO: Za koga sam se ovo udala, POGLEDAJTE GDJE JE OTIŠAO!

CIJELI CHAT:

BONUS: Je li naivno vjerovati da je prije suđenja za ubistvo bivšeg premijera Bejrut slučajno opustošen?

Libanski grad Bejrut, ili preciznije polovina njegove administrativne četvrti, opustošen je nakon eksplozija u lučkom skladištu natrijeva nitrata, baš nekoliko dana prije suđenja pripadnicima Hezbollaha zbog ubistva bivšeg premijera Rafika Haririja 2005. godine.Bakhtyar Aljaf, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, smatra da nije slučajno što je do eksplozije došlo baš prije izrivanja presude četvorici pripadnika Hezbollaha.

“Natrijev nitrat se u tom lučkom skladištu nalazio šest godina. Možda nije bio uskladišten po svjetskim standardima, ali je činjenica da je do eksplozija došlo prije izricanja presude četvvorici pripadnika Hezbollaha”, rekao je Aljaf.

Prvobitno je trebalo da Specijalni tribunal za Liban u Hagu presudu izrekne 7. augusta, ali je izricanje presude zbog eksplozija pomjereno za 18. august. 

“Pripadnici Hezbollaha kojima se sudi nisu naravno u Libanu. Čak nikada nisu imali ni komunikaciju sa svojim advokatima koje im je država po službenoj dužnosti dodijelila”, objašnjava Bakhtyar Aljaf za Klix.ba.

Hezbollah je, prema njegovim riječima, većim dijelom kontolirao luku i imao veliki nadzor, zbog čega smatra da nije moglo biti u njihovom interesu da do eksplozije uopće dođe. Time, naravno, sumnje nisu otklonjene.

“Eksplozija je namjerno izazvana. Američki predsjednik Donald Trump je to potvrdio. Sada se ispituje da li su to neke frakcije unutar Libana koje su protiv Hezbollaha, da li Izrael ili neka druga sila”, kazao je Aljaf.

Napominje kako je Izrael na početku demantirao da je imao neku ulogu u cijelom slučaju eksplozija, ali da to ne mora ništa značiti budući da nakon svake njihove akcije, kako u Siriji tako i bilo gdje drugo, Izrael negira navode.

Upitan da li je iskazivanje pomoći Izraela nakon eksplozija bila predstava za svjetsku javnost, Aljaf odgovara da nije. 

“Izrael je htio libanonskoj vladi pokazati da je tu ako žele pomoć. Oni su poznati po tome. Čak je i zgrada gradonačelnika u Tel Avivu bila u bojama zastava Libana. Naravno, svaka pomoć ima političku pozadinu i nije sve zbog lijepih očiju”, smatra on.

Dodaje kako Izrael želi imati dobre odnose sa Libanom, želi otvoriti novu stranicu, ali bez Hezbollaha. 

“Tu se javlja problem jer je Hezbollah toliko jak da je bez njega nemoguće sastaviti vladu u Libanu. Zato će sve sada zavisiti od iskrenosti zapadnih zemalja, u prvom redu Velike Britanije i Francuske, ali i Sjedinjenih Država”, kategoričan je Aljaf.

Prema njegovim riječima, sada je važno koliko će Libanu pomoći materijalno, uz ostalo i kako bi se marginalizovao utjecaj Hezbollaha.

“Ako zapadne zemlje pomognu Libanu, Hezbollah neće imati izgovora. Zapadnim zemljama se u velikoj mjeri može pripisati odgovornost što du doveli do toga da niko nema kontrolu nad državom. Treba im se pomoći da ojačaju državu”, istakao je on. 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je posjetu Bejrutu i neophodno je, smatra Aljaf, sačekati ishod posjete.

“Zaljevske države su uvijek pomagale Libanu. Mirovni sporazum je potpisan 1990. godine u Saudijskoj Arabiji. Oni su ohladili od Libana zbog Hezbollaha. Odnos tih donatora više nije kao što je nekada bio”, ističe Aljaf.

Dodaje kako je sin od bivšeg premijera Haririja bio uhapšen u Saudijskoj Arabiji i kako je jedva pušten, uz molbu Emanuela Macrona.

“Činjenica je da je do eksplozije došlo u kritičnom vremenu. Liban je pred privrednim slomom. Zbog korone je pala i cijena nafte. Libanonci većinom rade u zapadnim državama i zaljevskim državama”, istakao je on.

Smatra kako će zbog pandemije koronavirusa imati manjka u državnoj blagajni što znači potpuni ekonomski kolaps.

“Liban živi od turizma, ali je ta grana potpuno oslabila zbog pandemije koronavirusa. Živjeli su od pomorske zone, bankarstva, ali ni toga više nema”, rekao je Aljaf.

Upitan da li je moguć građanski rat, Aljaf odgovara vrlo teško. 

“Oni su umorni od toga. Oni su imali 15 godina građanskog rata”, zaključio je Bakhtyar Aljaf iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *