Notice: Undefined index: HTTP_REFERER in /home/boommaga/glasregije.com/wp-content/themes/eximious-magazine/header.php on line 5
Putin ima tešku bolest? Znanstvenik misli da na i koju: “Moguće je da prima velike doze steroida…”

Putin ima tešku bolest? Znanstvenik misli da na i koju: “Moguće je da prima velike doze steroida…”

Putin ima tešku bolest? Znanstvenik misli da na i koju: “Moguće je da prima velike doze steroida…”

Strateg koji inače dugoročno planira pokrenuo je krvavi rat u Ukrajini jer mu se bliži kraj, nagađa se, a znakovi su posvuda

Ruski predsjednik Vladimir Putin, ukazuju obavještajni podaci ali i očiti znakovi, mogao bi biti teško bolestan. Naravno, u pitanju su tek indikacije i čvrstih dokaza nema, ali od liječnika do diplomata koji su i ranije imali posla s ruskim vladarom, svi ističu kako nešto ozbiljno ne štima, piše britanski Telegraph.

1. Izgled

Image
Izvor: Profimedia

Lice i vrat ruskog predsjednika u posljednje su vrijeme prilično natečeni. To je dovelo do nagađanja kako se Putin možda liječi steroidima. Nuspojave uzimanja steroida su povećani rizik od infekcija te “promjene u raspoloženju i ponašanju”. “Ponekad, kada se uzima u velikim dozama, steroidi mogu uzrokovati konfuziju i promjene u načinu razmišljanja”, kaže jedna od najvećih britanskih dobrotvornih udruga za pomoć oboljelima o raka Macmillan Cancer Support. “Pacijent zbog toga može razviti čudne i zastrašujuće misli.”

Putin je u studenome 2020. godine tijekom sastanka s ministrom financija Antonom Siluanovim ozbiljno kašljao i televizijske su kamere to snimile. Snimke tog sastanka kasnije su prepravljene, a Kremlj je rekao da je predsjednik “sasvim dobro”. Prema Fioni Hill, britanskoj stručnjakinji za Rusiju koja je radila u Bijeloj kući te koja se s ruskim predsjednikom susrela više puta, Putin trenutno “ne izgleda” dobro.

“Lice mu je podbuhlo. Znamo da se žalio na probleme s leđima. Čak i da nije nešto ozbiljno, moguće je da prima velike doze steroida, a možda je i nešto drugo. Čini se da invaziju Ukrajine prati doza žurbe  iza koje možda stoje osobni faktori”, rekla je Hill.

2. Divovski stolovi

Image
Izvor: Profimedia

Osobe oslabljenog imuniteta lakše će oboljeti od ozbiljnijih slučajeva koronavirusa i drugih bolesti. To vrijedi i za osobe koje uzimaju lijekove za potiskivanje imunosnog sustava. Mnogo se raspravljalo o tome zašto se Putin pridržava ekstremnih mjera socijalnog distanciranja. Kada su se s Putinom sastali u Moskvi, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz morali su sjediti s druge strane šest metara dugačkog bijelog stola. Čak je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tijekom jednog sastanka s Putinom koji se prenosio na televiziji morao sjediti s druge strane tog stola.

Na sastanku Vijeća sigurnosti Ruske Federacije koji se održao prošlog tjedna također su se primjenjivale više nego stroge mjere socijalnog distanciranja. Putin je sjedio za svojim radnim stolom, a članovi Vijeća obraćali su mu se s govornice na praktički drugoj strani prostorije. The Telegraph piše i da su svi oni koji su se sastajali s Putinom – političari, biznismeni i njegovo osoblje – morali odraditi dvotjednu karantenu. Pisalo se i o tome da su se te osobe prije dolaska u Putinov ured tretirale dezinficijensom u spreju.

Putin, koji će 7. listopada napuniti 70 godina, primio je Sputnjikovo cjepivo protiv covida-19, no njegovo cijepljenje nije dokumentirano fotografijama ili videom. Vrlo stroge epidemiološke mjere imaju smisla ako je Putinovo zdravlje već načeto. S druge strane, Putin se prije nekoliko tjedana rukovao i sjedio pored protiv covida necijepljenog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara.

3. Obavještajni podaci

Marco Rubio uzburkao je duhove kada je ustvrdio da s Putinom “nešto nije u redu”. Nije u pitanju još jedna teorija zavjere jer se radi o visokorangiranom članu Odbora za obavještajnu zajednicu Senata SAD-a. Budući da je član Odbora, Rubio prima obavještajne podatke o kojima ne smije govoriti. Međutim, to ne znači da ne može nešto natuknuti, što je i napravio.

“Volio bih da mogu reći više, ali trenutno mogu reći samo da je prilično očito da nešto nije u redu s Putinom. Oduvijek je bio ubojica, no sada se muči s drukčijim i značajnim problemom. Bilo bi pogrešno pretpostaviti da će Putin danas reagirati kao i Putin prije pet godina”, rekao je Rubio te kasnije dodao kako se čini da Putin ima i neuropsiholoških zdravstvenih problema. Nije, međutim, otkrio na temelju čega to misli.

Sve više ljudi traži da Amerika, ako ih ima, objavi obavještajne podatke o Putinovu zdravlju. Bivši dužnosnik Bijele kuće zadužen za pitanja nacionalne sigurnosti rekao je Telegraphu kako smatra da bi SAD ovaj sukob trebao učiniti “osobnim” te da bi trebao objaviti sve što zna o Putinu.

Francuzi također sumnjaju. Jedan je francuski dužnosnik nakon Macronova sastanka s Putinom koji je prethodio ruskoj invaziji Ukrajine natuknuo da je nešto posrijedi. Dužnosnik je rekao da Putin “nije bio isti” kao kada se prije dvije godine susreo s Macronom. Bio je, tvrdi dužnosnik, “rigidniji” i “ideološki obojeniji”, a u nekim aspektima je “i pošandrcao”. Još se uvijek ne zna zašto je Putin 2015. godine na 10 dana nestao iz javnosti. Nagađanja da se radilo o zdravstvenom problemu tada su odbačena.

4. Ruski znanstvenik tvrdi da Putin boluje od Parkinsonove bolesti i raka

Valerij Solovej, bivši povjesničar pri Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose, rekao je u studenome 2020. godine kako je moguće da Putin boluje od Parkinsonove bolesti i raka. Dodao je i da bi 2021. godine zbog straha od bolesti mogao napustiti visoku politiku.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tada je rekao da su Solovejeve tvrdnje “potpune besmislice” te da Putin u dogledno vrijeme ne planira napustiti politiku. Solovej je kasnije dao otkaz na Institutu te rekao da je radno mjesto napustio zbog političkih pritisaka. Kasnije je uhićen tijekom prosvjeda opozicije u Moskvi.

5. Žurba

U želi da povrati teritorij koji smatra ruskim, Putin je prethodno razmišljao i djelovao dugoročno. U Gruziju je 2008. godine prodro kako bi podržao želje za neovisnošću Abhazije i Južne Osetije. Šest godina poslije, anektirao je Krim.

Prema Ustavu Ruske Federacije, koji je promijenjen 2021. godine, Putin bi se na dužnosti predsjednika mogao zadržati do 2036. godine. To bi mu dalo dovoljno vremena da malo-pomalo zauzima teritorij i zbog tih akcija prima “packe” Zapada. Upravo su zato mnogi smatrali da će Putin prilikom zauzimanja ukrajinskog teritorija koristiti takvu “salama” taktiku – “rezati” Ukrajinu malo-pomalo.

Upravo su se zato mnogi iznenadili kada je ruski predsjednik odlučio odjednom zauzeti cijelu Ukrajinu, zemlju od 44 milijuna stanovnika. Skeptici tvrde i da oružane snage koje je odvojio za taj cilj nisu dostatne. Sve to pridonosi nagađanjima da mu zbog zdravstvenih problema ponestaje vremena.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.