Ruski predsjednik Vladimir Putin zaključio je da SAD ne želi primorati ukrajinske vlasti da poštuju sporazum iz Minska, ali i da je istovremeno odustao od UN-a unutar kojega će se
Ruski predsjednik Vladimir Putin zaključio je da SAD ne želi primorati ukrajinske vlasti da poštuju sporazum iz Minska, ali i da je istovremeno odustao od UN-a unutar kojega će se rješavati pitanje reintegracije tih pokrajina – ustvrdio je bivši veleposlanik RH u Rusiji Božo Kovačević u HRT-ovoj emisiji Otvoreno posvećenoj krizi u Ukrajini.
“On je, barem po svojem razumijevanju, stvorio međunarodno-pravnu podlogu za stacioniranje vojske na ukrajinskom teritoriju. Putin je jasno pokazao i koliko su Rusiji važni zahtjevi koje su uputili zapadu, a na koje nisu dobili zadovoljavajući odgovor”, rekao je Kovačević. Dodao je da je Moskva tim potezima pokazala da su joj geostrateška pitanja važnija od gospodarskih.
Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnosna pitanja i rektor Sveučilišta VERN, pojasnio je da postoji osnova da se Rusija ne može optužiti za invaziju
“Oni ulaze na teritorij samoproglašenih republika koje je Putin priznao i tamo šalju rusku vojsku, kako se to kaže, u ‘mirovnu misiju’. To nije samo ‘kapric’ već da dolaze zbog kontrole pobunjeničkih snaga jer su one mogle napraviti nešto što bi Rusiju uvuklo u sukob pa oni ne bi samostalno mogli kontrolirati situaciju”, rekao je Cvrtila.
On je upozorio da zabrinjava to što se ne zna u kojim granicama je te pokrajine priznala Moskva.
“Postoje naznake da će biti priznate u postojećim granicama, ali postoji interpretacija da ta pokrajina ima svoje povijesne granice. Tu je nepoznato koji bi cilj mogao biti. Ako bi se to proširivalo, radilo bi se o invaziji i došlo bi do sukoba s ukrajinskom vojskom. Oni tamo imaju jake snage i to bi bila vrlo opasna situacija. No, situacija se mijenja, sada kada će ukrajinska vojska ispucavati granate, neće više pucati samo po pobunjenicima već i po ruskim vojnicima, što bi moglo biti opravdanje za daljnju invaziju”, upozorio je Cvrtila.
U emisiji se postavilo i pitanje moguće ugroženosti Hrvatske. Mađarska je, primjerice, objavila da šalje vojsku na granicu s Ukrajinom zbog mogućeg priljeva izbjeglica. Stručnjak za sigurnosna pitanja s Veleučilišta u Velikoj Gorici, Marinko Ogorec, smatra da bi se taj sukob reflektirao na cijelu Europu, prenosi Danas.hr
“To bi bio domino-efekt, sve bi se zemlje Europe našle pod svojevrsnim udarom. Ne bismo samo mi imali određene konzekvence, već bi se i druge zemlje našle u poprilično lošijoj poziciji. Mađarska ima pravo postaviti oružane snage na granicu, ali nadajmo se da do velike eskalacije neće doći. Ovo što smo do sada vidjeli, ne obećava previše”, rekao je Ogorec.
Stručnjak za međunarodne odnose Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na to da je iz perspektive SAD-a, EU-a i cijelog svijeta Ukrajina i dalje jedinstveni teritorij.
“To je onda tumačenje, da oni ako uđu, da se radi o invaziji. S ruske strane, oni će to drugačije tumačiti. Oni sebi jesu stvorili ‘izliku’ za moguću invaziju”, kazao je.
Bandov kaže da ovo što se događa u Ukrajini predstavlja posve novu paradigmu.
“Ovim činom priznavanja sve što se postiglo kroz diplomaciju možete baciti u smeće. Zapravo je i Rusija sama sebi izbila ‘cijeli niz aduta’ koje može odigrati. Čini se da je Rusija dobila dvije male regije, ali je dugoročno izgubila Ukrajinu, zapravo bacila”, dodao je.
Komentirajući Putinov govor u kojem je objavio priznavanje neovisnosti Donjecka i Luganska, Kovačević je kazao da se taj govor sastojao od dva dijela.
“Prvi dio govora je govor bez presedana. On je govorio o tome da Ukrajina ne postoji, a u drugom dijelu poslao je poruke Zapadu da vrlo ozbiljno shvaćaju namjere širenja NATO-a na istok. Vrlo je zloslutna najava da Ukrajina nije država, da je to ničiji teritorij, onda tu ruska vojska može raditi što hoće. A što se tiče poruka Zapadu, tu je konzistentan od trenutka kada je došao na vlast”, rekao je Kovačević.
Cvrtila je podsjetio da se 2008. godine u Gruziji događala slična situacija s ruskim “upadom” na njihov teritorij, što je poprilično unazadilo namjere te zemlje da se približi zapadu i NATO-u. Slično bi se, kaže, moglo dogoditi s Ukrajinom.
“Putin je sinoć govorio s velikim emocijama, a kada se u politici iskazuju emocije, onda nema racionalnog razmišljanja. Iz te emocije u sposobnosti je učiniti svašta. Međutim, ovo što je poduzeo, sada je novo miješanje karata. Svi su se nadali da je moguć sporazum Minsk 2, potpuno je taj okvir, koji je bio potpisan, maknut u stranu. U Moskvi i Ukrajini se govori o potrebi pronalaska diplomatskog rješenja. Pitanje je što će biti početna točka, hoće li se poništiti samoproglašenje, odluka Moskve? Od čega će se početi? To će biti vrlo zahtjevni pregovori i u ovom slučaju, u toj svojoj igri da dobije određena jamstva, Putin ipak ima malo jačeg asa u rukavu. Sankcije nisu za invaziju, to su ekonomske, minimalne sankcije. Putin im je podvalio ‘kukavičje jaje’. Cijelo vrijeme prijete sankcijama, a onda se gađa ekonomski sektor, ali to neće im naštetiti, za to su se pripremili. Trebali su ‘gađati’ energetski sektor, gdje su najranjiviji. No, ne smije se gađati jer bi Europa stradala, a onda bi cijene energenata otišle u nebo, svi bi na svijetu stradali”, rekao je Cvrtila.
Ogorec je kazao da su neki pobunjenici u odmetnutim pokrajinama “izvan kontrole” te da će možda biti “uklonjeni iz tog spektra”. Govori se i o 200 tisuća pripadnika ruskih snaga blizu ukrajinske granice koji, kaže Ogorec, mogu imobilizirati istok Ukrajine od ostatka. Postavlja se i pitanje hoće li Putin i Rusija “zaigrati na kartu opskrbe plinom”, a o kojemu Europa ovisi te koliku to brigu izaziva u Bruxellesu.
Što se tiče moguće ruske obustave isporuke plina Europi, Kovačević smatra da Rusija neće jednostrano donositi odluku o obustavi plina jer o tome ovise i njihovi državni prihodi, a i financiranje mogućeg dugotrajnijeg rata u Ukrajini.
Goran Bandov dodaje da je NATO na neki način počeo gubiti smisao, ali da sada on opet postoji te da su zemlje poput Švedske i Finske počele iskazivati interes za članstvo.
“Rusija je svojim trenutnim ponašanjem učinila NATO smislenim. Ruska znanost, kultura, aspekti gospodarstva, značaj u europskom kontekstu, oni ih guraju u zapad. I oni su naši prijatelji, ali ne ovakva Rusija. Koja će prijetiti, koja će uzimati dijelove druge države. Mi kao civilizirani ili pristojni svijet ne možemo to šutke otrpjeti. Emmanuel Macron je zapravo zauzeo mjesto Angele Merkel u Europi. Kancelar Olaf Scholz jest njezin nasljednik, ali on nema tu karizmu”, kazao je Bandov.
