Notice: Undefined index: HTTP_REFERER in /home/boommaga/glasregije.com/wp-content/themes/eximious-magazine/header.php on line 5
Loše vijesti za nas: Čeka nas pet groznih posljedica zbog Putina, osjetit će ih svi

Loše vijesti za nas: Čeka nas pet groznih posljedica zbog Putina, osjetit će ih svi

Loše vijesti za nas: Čeka nas pet groznih posljedica zbog Putina, osjetit će ih svi

Rat u Ukrajini i sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji neće utjecati samo na te zemlje, već i na ostatak svijeta. Neke od posljedica mogla bi osjećati i naša zemlja

Rat u Ukrajini stvorit će probleme i na globalnoj razini, a to neće zaobići niti Hrvatsku. Zapad je Rusiji zbog invazije nametnuo brojne sankcije, kako bi ih pokušali ekonomski slomiti. No, cijenu tih sankcija neće plaćati samo Rusija, već će se to odraziti i na ostale zemlje među kojima je i Hrvatska. Neke posljedice rata i sankcija osjećamo već sada, dok će nam neke na “naplatu” tek doći.

Europarlamentarka Biljana Borzan jučer je za N1 televiziju to slikovito opisala: “Potpredsjednik EK, koji je zadužen upravo za Green Deal, rekao je da će to biti krvav posao, da nas čeka jedan težak posao. U europskim medijima se može pročitati da je moguće da će Vlade davati nepopularne upute, pogotovo u zapadnoj Europi. Građani ne vole da im se kažu da se odriču nečega s čim žive desetljećima. Kod nas će možda, pogotovo starijim generacijama, biti lakše shvatiti. Par-nepar vožnje, redukcije struje i slično.”

U nastavku donosimo posljedice koje će se osjetiti i u Hrvatskoj.

Rast cijena goriva

Cijene goriva doslovno divljaju, a kako bi obuzdali velika poskupljenja koja su prijetila, Vlada Andreja Plenkovića u ponedjeljak je ponovo intervenirala te donijela dvije nove uredbe kako bi uspostavila kakvu-takvu kontrolu na tržištu. Prema jednoj donesenoj uredbi regulira se ograničavanje marži, a druga je uredila smanjenje trošarina.

Od utorka, cijena dizela iznosi 12,53 kune, a benzina 12,19. Plenković je istaknuo da nema ovih mjera, da bi se cijene popele na 13,71 kunu za dizel odnosno 13,28 kuna za benzin. Gorivo je osim u Hrvatskoj poskupjelo i u susjednim zemljama. Iako se očekivalo da bi zbog embarga na uvoz nafte iz Rusije cijena barela nafte mogla skočiti do vrtoglavih 200 dolara, The Spectator Index u četvrtak piše da je cijena pala za 12 posto.

Rast cijena hrane

Ono što će građani možda najviše osjetiti jest rast cijena hrane zbog rata u Ukrajini te globalnih poremećaja koje je ruska invazija na Ukrajinu uzrokovala. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković potkraj prošlog tjedna kazala je da će rat utjecati na opskrbu hranom, pa ministarstvo priprema i neke nove mjere kako bi se ublažili negativni efekti.

Gostujući u studiju Net.hr-a, profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu prošlog je tjedna apostrofirao da će rat u Ukrajini imati negativan utjecaj i na proizvođače, ali i na potrošače. “Ne zaboravimo da se radi o jednoj globalnoj trgovini i bilo gdje u svijetu da dođe do poremećaja u proizvodnji, imat će utjecaj i na proizvođače, ali i na potrošače.”

Problem s cijenama dodatno će izazvati i skok cijena gnojiva, a Grgić kaže da će proizvođači doživjeti taj skok cijena inputa. “Cijena njihove proizvodnje će porasti, ljudi moraju jesti. Konačno će ipak sve to platiti potrošači”, rekao je.

Zatvaranje tržišta

Neke hrvatske tvrtke već sada zbrajaju štetu zbog rata. Lijekovi iz riječkog Jadran Galenskog Laboratorija godinama idu u Ukrajinu i Rusiju gdje im je pola tržišta, a sada su u strahu, pisao je Dnevnik.hr. “Ukrajinsko tržište je zatvoreno i trgovina je onemogućena, a s druge strane, vrijednost ruske valute je značajno pala”, rekao je Mislav Vučić iz JGL-a.

U problemima bi mogla biti i tvornica sardina iz Postira, koja između ostalog izvozi i u Rusiju te Ukrajinu. “Za ovu godinu smo planirali rast izvoza do 15 posto, no sada je sve to upitno”, rekao je Davor Gabela iz tvornice sardina iz Postira.

Problemi zbog sankcija mogli bi snaći i tvrtku Đuro Đaković TEP, čiji je 100-postotni vlasnik Rus, pa je zbog toga u strahu 1000 radnika zapolesnih u toj tvrtki. “Većina naših kupaca, dobavljača, banaka, financijskih institucija su se uznemirili i u principu ne znaju kako da se ponašaju u ovoj situaciji i što će biti u budućnosti”, rekao je direktor tvrtke Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja Ivica Marić.

Utjecaj na turizam

Rat u Ukrajini mogao bi se odraziti i na turističku sezonu. Direktorica TZ Grada Splita Alijana Vukšić nedavno je za Slobodnu Dalmaciju kazala kako je “rano govoriti o značajnijem padu rezervacija, ali da će ratna događanja u Ukrajini zasigurno ostaviti posljedice na turistički sektor, posebno kada je riječ o turističkom prometu s dalekih emitivnih tržišta”. Dodala je kako je izostanak gostiju s tržišta Ukrajine i Rusije u ovoj godini vrlo izvjestan i sigurno će biti vidljiv u nadolazećoj sezoni, no uvjerena je da će se manjak tih gostiju nadoknaditi prometom s ostalih tržišta.

Predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u Martina Nimac Kalcinarekla je da su se rezervacije do rata u Ukrajini redale kao i 2019. godine te je sve je slutilo da ćemo ovo ljeto imati sjajnu sezonu. “No čim je Rusija napala Ukrajinu, rezervacije su nakratko stale”, kazala je, dodavši da su rezervacije stale tek nekoliko dana. Prije invazije, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Rusiji Rajko Ružička rekao je da su ove godine očekivali oko 200 tisuća ruskih gostiju u Hrvatskoj.

Rast će inflacija

Zbog pandemije koronavirusa, čitav je svijet suočen s inflacijom koja će zbog rata u Ukrjaini nastaviti rasti zbog viših cijena energije, metala i hrane. “Najnoviji poremećaji globalnog lanca snabdijevanja predstavljaju ključni rizik i, u najmanju ruku, cijene za ove robe će vjerojatno ostati povišene neko vrijeme, održavajući globalnu inflaciju visokom – na duže vrijeme”, rekao je Jason Tuveyiz Capital Economicsa.

Lider media analizira da će rat imati i ekonomski utjecaj na euro područje. “Učinak viših cijena imat će negativan utjecaj na raspoloživi dohodak i profitabilnost te će opteretiti potrošnju i ulaganja kao i cjelokupno povjerenje. Kao rezultat, nova predviđanja pretpostavljaju prosječnu godišnju inflaciju iznad 5% u 2022. godini i rast BDP-a oko 3,3% na godišnjoj razini u odnosu na 4% ranije”, kažu u svojoj analizi.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.