António Guterres je oštro kritizirao ‘multilateralne razvojne banke’, institucije uključujući Svjetsku banku, rekavši da one nisu primjerene svrsi kada je riječ o osiguravanju sredstava te da ih treba
António Guterres je oštro kritizirao ‘multilateralne razvojne banke’, institucije uključujući Svjetsku banku, rekavši da one nisu primjerene svrsi kada je riječ o osiguravanju sredstava te da ih treba reformirati
Šumski požari i toplinski valovi koji pustoše diljem svijeta pokazuju da se čovječanstvo suočava s “kolektivnim samoubojstvom”, upozorio je glavni tajnik UN-a, dok se vlade diljem svijeta bore kako bi zaštitile ljude od utjecaja ekstremne vrućine, piše The Guardian.
António Guterres rekao je ministrima iz 40 zemalja koji su se u ponedjeljak sastali kako bi raspravljali o klimatskoj krizi: “Polovica čovječanstva je u opasnoj zoni, od poplava, suša, ekstremnih oluja i šumskih požara. Nijedna nacija nije imuna. Ipak, nastavljamo hraniti svoju ovisnost o fosilnim gorivima.”
“Imamo izbor. Kolektivna akcija ili kolektivno samoubojstvo. To je u našim rukama”, dodao je.
Šumski požari bjesnili su tijekom vikenda diljem Europe i Sjeverne Amerike. U južnoj Americi požar je prijetio arheološkom nalazištu Macchu Picchu. Ekstremne vrućine proteklih su mjeseci oborile rekorde diljem svijeta, dok su toplinski valovi pogodili Indiju i južnu Aziju, suše opustošile dijelove Afrike, a nezapamćeni toplinski valovi na oba pola istovremeno su zapanjili znanstvenike u ožujku.
U Ujedinjenom Kraljevstvu je izdano upozorenje za ekstremnu vrućinu s najvišim temperaturama ikad zabilježenim u Ujedinjenom Kraljevstvu koje se očekuju u ponedjeljak, a ponegdje se predviđaju najviše temperature iznad 40C.
Ministri koji se sastaju u Berlinu na dvodnevnoj konferenciji o klimi poznatoj kao Petersberški klimatski dijalog raspravljat će o ekstremnim vremenskim prilikama, kao i o rastućim cijenama fosilnih goriva i hrane te utjecajima klimatske krize. Sastanak, koji svake godine posljednjih 13 godina saziva njemačka vlada, jedna je od posljednjih prilika za postizanje dogovora između ključnih zemalja prije klimatskog samita Cop27 UN-a u Egiptu ovog studenog.
Alok Sharma, koji je prošlog studenog predsjedao klimatskim summitom Cop26 UN-a u Glasgowu, neće biti na konferenciji u Berlinu, iako će se virtualno pridružiti na nekoliko sesija. On mora ostati u Londonu kako bi glasovao za vodstvo Konzervativne stranke, koje će odrediti tko će umjesto Borisa Johnsona preuzeti mjesto britanskog premijera. UK i dalje predsjedava pregovorima UN-a dok Egipat ne preuzme dužnost, a Sharmina odsutnost podigla je obrve među nekim sudionicima.
Izgledi za Cop27 znatno su se smanjili posljednjih mjeseci, jer je rast cijena energije i hrane zahvatio vlade u inflacijskoj krizi, djelomično potaknutoj postupnim izlaskom iz pandemije koronavirusa, a pogoršanoj ruskom invazijom na Ukrajinu.
Na Cop26 zemlje su se složile ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5C iznad predindustrijskih razina, ali obveze koje su preuzele još uvijek nisu dovoljne da bi se to ostvarilo. Sve su se zemlje složile da će ove godine iznijeti poboljšane nacionalne planove za emisije stakleničkih plinova, poznate kao nacionalno određeni doprinosi (NDC).
Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije, koji predvodi EU blok na pregovorima UN-a o klimi, u intervjuu za Guardian smanjio je očekivanja od konferencije. “Ne vidim toliko novih NDC-ova na horizontu, iskreno”, rekao je, ukazujući na Australiju, s novom vladom, kao rijetku iznimku.
Sameh Shoukry, egipatski ministar vanjskih poslova i predsjednik Cop27, prisustvovat će razgovorima u Berlinu ovog tjedna, ali će njegova nazočnost biti zasjenjena zabrinutošću oko nedavno predanog NDC-a Egipta. Plan je razočarao mnoge promatrače, koji su se nadali mnogo većoj razini ambicije da se postavi primjer drugim gospodarstvima u usponu.
Guterres je također oštro kritizirao “multilateralne razvojne banke”, institucije uključujući Svjetsku banku koje financiraju porezni obveznici u bogatom svijetu kako bi pružile pomoć siromašnim zemljama. Rekao je da one nisu primjerene svrsi kada je riječ o osiguravanju sredstava potrebnih za klimatsku krizu te da ih treba reformirati.
„Kao dioničari multilateralnih razvojnih banaka, razvijene zemlje moraju zahtijevati trenutnu isporuku ulaganja i pomoći potrebne za širenje obnovljive energije i izgradnju klimatske otpornosti u zemljama u razvoju. Zahtijevati da te banke postanu prikladne za svoju svrhu. Zahtijevati da promijene svoje umorne okvire i politike kako bi preuzeli veći rizik… Pokažimo zemljama u razvoju da se mogu osloniti na svoje partnere”, rekao je.
